Kavana, cafe, restorani - MALA KAVANA

Mala kavana nalazi se u centru grada Zagreba, na Trgu bana Jelačića 5., u četverokatnici, primjer secesije iz 1904–1905. godine, koju je izgradilo poznato poduzeće Hönigsberg i Deutsch za obitelj Rado.

Jedan od gradova u kojem su kavane postale dio nacionalnog identiteta jest Beč, što je prepoznao i UNESCO, uvrstivši kulturu bečkih kavana 2011. godine u Nacionalni registar nematerijalne kulturne baštine. Ističe se specifična atmosfera bečkih kavana koje vuku tradiciju još iz 17. stoljeća te se spominje karakteristično unutrašnje uređenje, koje podrazumijeva mramorne stolove, Thonetove stolce, kanapee, detalje poput držača za novine i časopise te cjelokupni dizajn interijera koji pronalazi inspiraciju u historicističkom izričaju.

Mala kavana može se usporediti s ambijentima bečkih kavana: zidne svjetiljke, slike i zrcala, prozori velikih dimenzija, Thonet stolci kao vječni klasik i najprodavaniji komad namještaja svih vremena, fotelje, stolovi okrugli crni sa mesingom ili sa bijelim mramorom. Šalice i tanjurići za kavu i kapučino, tanjuri za kolače, salveta etui za pribor rađeni su u bojama koje odgovaraju temeljnoj boji kavane. Konobari su stručni, brzi, kulturnoga ophođenja. Prostor djeluje prozračno i profinjeno.

Natpis ANTIQUE vezan je uz Antique PELINKOVAC najstariji i najpoznatiji Badelov premium biljni liker, ali i jedno od najintrigantnijih hrvatskih pića. Proizvod datira iz 1862.g., godine kada ga je Franjo Pokorny osmislio i osnovao tvrtku Badel 1862.

U to vrijeme, Antique se prodavao isključivo u ljekarnama pod preporukom „želudačano okrepljujuće sredstvo“. Bio je toliko tražen da je Franjo Pokorny postao dobavljač ovog fantastičnog likera čak za bečki i francuski dvor, a prema zapisima već se u to doba izvozio i u Ameriku. Receptura prema kojoj je proizveden Badel Antique Pelinkovac najstarija je i dobro čuvana receptura u arhivi Badela 1862, u njenom sastavu nalazi se nezaobilazan pelin, a originalna boca u kakvoj se proizvod prodaje i danas čuva se u Muzeju grada Zagreba.

Za potpun užitak preporuča se Antique Pelinkovac posluži dobro rashlađen, a sjajno ga nadopunjavaju jedna do dvije kockice leda te komadić limuna ili naranče. Zbog savršenog, raskošnog okusa Antique je postao omiljeno piće pravih znalaca i ljubitelja finih likera te nezaobilazan dio ponude finih restorana i barova, bilo da se konzumira samostalno, kao omiljeni sastojak ukusnih koktela ili uz kavu. Antique predstavlja vrijedan dio Hrvatske tradicije.

Malu kavanu posjećujem od 2016. godine, kada sam u njoj provodila ljetne dane čekajući početak tečaja za web dizajn u Algebri.

Nakon toga, dolazim poslije posla odmoriti se i uživati u šalici kapučina, ugodnoj glazbi, čitanju novina i kušanju slastica. Preferiram kremšnitu, laganu s okusom pistacije.

Pijem Schweppes Bitter Lemon. "simbol stila i originalnosti, inteligentan, elegantan, duhovit, lagano ironičan, ali uvijek pozitivan..."  Malo je poznato da je Johann Jacob Schweppe naturalizirani Nijemac iz  Švicarske po zanimanju urar izumio prvo gazirano piće Schweppes na način da je vodi dodao mjehuriće. Osnivanjem tvornice Schweppes 1783. u Genovi, pokrenuo je suvremenu industriju bezalkoholnih pića.

Mala kavana može se pohvaliti velikom terasom ispred svog ulaza. Zbog pandemije koronavirusa, stolovi su razmaknuti u skladu s traženim propisima.

Početkom 19. stoljeća, simbol dobrih i uspješnih zagrebačkih kavana bio je broj novina koje su kavanski gosti mogli pročitati. Tako je „Kavana Zagreb“ – jedna od najstarijih i najuglednijih zagrebačkih kavana na Zrinjevcu, osim kavanskih specijaliteta, nudila i šezdeset različitih novina i časopisa iz zemlje i svijeta dok je „Narodna kavana“ na Harmici, imala novine i časopise na devet jezika – francuski, njemački, talijanski, engleski, mađarski, srpski, slovenski i češki. „Velika kavana“ nudila je veliki izbor političkih, beletrističkih i satiričnih listova.

Budući da je jedna od karakteristika kavana bila bogata ponuda novina koja se besplatno nudila gostima, nezaobilazni detalji bili su i držači za njih, također od drva.

U današnjim zagrebačkim kavanama takvih držača za novine i časopise nema.

Jedini pravi nositelj društvenosti prema Matošu je srednji sloj (činovništvo i građanstvo).

U današnjoj hrvatskoj državi, status javnih i državnih službenika se mijenja - nisu više srednji sloj društva, postaju radnici. Status zaposlenika u europskim zemljama nije se promijenio. Primjenjuju europski model uprave: zaposlenici su vladini, javni i državni službenici.

Kultura zagrebačkih kavana počela je lagano blijedjeti. Odnos prema kulturnoj baštini se promijenio...

#Weekend #Fun #Saturday