Izložbe - "Tolerancija" putujuća svjetska izložba plakata Mirka Ilića

UNESCO-va definicija tolerancije

"Tolerancija je poštovanje, prihvaćanje i uvažavanje bogatstva različitosti u našim svjetskim kulturama, naša forma izražavanja i način da budemo ljudi. Ona je zasnovana na znanju, otvorenosti, komunikaciji i slobodi mišljenja, savjesti i uvjerenju. Tolerancija je harmonija u različitostima. To nije samo moralna dužnost, to je također politički i zakonit zahtjev. Tolerancija, vrlina koja mir može učiniti mogućim, doprinosi mijenjanju kulture rata u kulturu mira.

Tolerancija nije koncesija, dobrodušnost ili popustljivost. Tolerancija je, iznad svega aktivan stav potaknut priznanjem univerzalnih ljudskih prava i fundamentalna sloboda drugih. Nikako se ne može koristiti kao opravdanje za kršenje fundamentalnih vrijednosti. Tolerancija treba biti primjenjiva od strane pojedinaca, grupa i država.

Tolerancija ja odgovornost koja nosi ljudska prava, pluralizam (uključujući kulturni pluralizam), demokraciju i vladavinu zakona. Ona uključuje odbacivanje dogmatizma i apsolutizma i potvrđuje standarde postavljene u instrumentima internacionalnih ljudskih prava.

Dosljedno poštovanje ljudskih prava, biti tolerantan, ne znači toleriranje socijalnih nepravdi ili odbacivanje ili slabljenje tuđih uvjerenja. To znači biti slobodan, čvrsto se držati svojih uvjerenja i prihvaćati da se i drugi drže svojih. To znači prihvaćanje činjenice da ljudska bića, prirodno različita u svojim nastupima, situacijama, govoru, ponašanju i vrijednostima imaju pravo živjeti u miru i da budu kakvi jesu. Također znači da se nečija viđenja ne nameću drugima."

Hrvatska enciklopedija - definicija tolerancije

1. Sposobnost podnošenja stresa, boli, napora ili frustracije, bez većih teškoća i pružanja otpora.

2. Način postupanja ili stajalište o ljudima, stvarima ili idejama koje ne smatramo vrijednima ili poželjnima, ali postojanje kojih ne želimo ni na koji način otežavati ili ugrožavati. Tolerancija ima dvije bitne razine: spoznajnu (kognitivnu) i čuvstvenu (emocionalnu). Na spoznajnoj razini, tj. u mislima i tvrdnjama, ljudi sami sebi priznaju da im se ne sviđaju običaji neke zajednice, jezik nekoga naroda, vjerovanja prvoga susjeda i sl., ali im priznaju pravo na te običaje, jezik ili vjerovanja. Na čuvstvenoj razini tolerancija zapravo znači zatomljivanje negativnih čuvstava prema nekomu ili nečemu i sprječavanje njihova izražavanja. U ponašanju, tolerancija se očituje kao uljudno, a prema potrebi i pomagačko ponašanje prema ljudima s kojima se (zbog bilo kojega razloga) ne bismo družili po vlastitu izboru te kao toleriranje stvari koje nam se ne sviđaju, ali ih, zbog toga što nekomu drugomu nešto znače, podnosimo.

Mirko Ilić projekt je pokrenuo s idejom da se s izložbom susretne i onaj dio ljudi koji inače ne ide u muzeje i galerije. Već godinu dana 'Tolerancija' putuje svijetom, a zbirku čini 70 plakata autora iz SAD-a, Južne Afrike, Brazila, Kine, Japana, Izraela, Jordana, Libanona, Rusije, Španjolske, Njemačke i brojnih drugih zemalja. Neki od dizajnera i dizajnerica su Milton Glaser, Paula Scher, Yuko Shimizu, Slavimir Stojanović i Anur Hadžiomerspahić koji je preminuo krajem prošle godine. Od domaćih autora tu su Boris Bućan i Dejan Kršić...